Life.hr nudi Vam zanimljive proizvode za zdravlje i ljepotu! Več strank nam je ukazalo svoje povjerenje
  • info@life.hr

    za besplatnu pomoć

  • BESPLATNA DOSTAVA

    Za narudžbe iznad 500,00 Kn!

Košarica

Tvoja košarica je prazna. Dodaj nešto! ;)

18.1.2018 | Članci, Život

Zašto smo neprestano umorni?

 Suočavanje sa svakodnevnim izazovima i izvršavanje obveza često nam onemogućuje pravilnu brigu o svom zdravlju. Upravo to može dovesti do osjećaja konstantnog umora.

Osjećamo li se kao da nam nedostaje energije ili imamo potrebu za spavanjem tijekom dana, imamo problema s konstantnim umorom i manjkom vitalnosti. Uzrok toga je najčešće u načinu na koji vodimo svoj život.

 

 

Umjetnost spavanja

Manjak sna na prvom je mjestu uzrok stalnog umora. Ne priuštimo li si dovoljno sati sna nećemo biti sposobni podnijeti sve dnevne napore. Spavamo li dovoljno, ali ne i kvalitetno, šteta će biti jednaka. Stoga je netom prije spavanja potrebno izbjegavati teške obroke te alkohol i nikotin koji ometaju san. Odlazak na spavanje kao i buđenje uvijek u isto vrijeme pomaže održavanju higijene spavanja koja je ključna za kvalitetan odmor.

 

Uspori, predahni

Stres i anksioznost također uzrokuju konstantni osjećaj umora i manjak energije.Upravo je zbog toga pri obavljanju dnevnih zadataka potrebno nekoliko puta predahnuti i odmoriti se. U suprotnom se samo nepotrebno iscrpljujemo, što negativno utječe i na kvalitetu obavljanja poslova.

 

Spavanje tijekom radnog vremena

Neaktivnost je također uzročnik umora. Većina misli kako se nema smisla iscrpljivati tjelovježbom ako su ionako umorni. Ipak, znanstveno je dokazano kako se osobe slabe tjelesne kondicije brže umaraju i podložnije su stresu.

 

Manjak vitamina

Loša prehrana, siromašna hranjivim tvarima i natrpana u jedan do dva obroka dnevno također iscrpljuje organizam i dovodi do osjećaja umora. Nedovoljan unos vode u organizam, kao i pretjerivanje s kofeinskim napicima isto tako djeluju nepovoljno na tjelesnu izdržljivost.

 Pospanost, vrtoglavica, glavobolja i umor mogu biti simptomi takozvane električne osjetljivosti koja pogađa 35 posto populacije. Električna energija sukobljava se s prirodnim ritmom ljudskoga tijela, a na tom području najveći neprijatelji čvrstog sna su mobiteli i bežični telefoni. No, pospanost mogu uzrokovati i drugi električni uređaji. Koristite li sušilo za kosu više od deset minuta, također možete osjetiti umor, kao i ukoliko držite digitalni sat pored kreveta ili na poslu sjedite preblizu monitora.

Nedostatak energije može imati veze i s lošom funkcijom bubrega. Bol, temperatura i često uriniranje mogu biti znakovi da nešto nije u redu s bubrezima.

Problemi s bubrezima mogu ukazivati i na anemiju, koja, poznato je, uzrokuje pospanost i umor. Ako sumnjate da bi ovo mogao biti uzrok vaše kronične pospanosti, svakako napravite nalaz krvi i urina. Za zdrave bubrege dobro je piti šest do osam čaša tekućine svaki dan, ne uključujući kofein i alkohol koji mogu iritirati mjehur. Poznato je da anemiju, bolest koju karakterizira umor,

vrtoglavica i ubrzano lupanje srca, uzrokuje nedostatak željeza koji je odgovoran za stvaranje crvenih krvnih stanica koje pak opskrbljuju organizam kisikom. Bez dovoljno željeza osjećat ćete se tromo bez obzira koliko se naspavali.

 

Manje poznat uzrok slabokrvnosti jest Von Willebrandova bolest, nasljedni poremećaj zgrušavanja krvi. Stoga, ako vas muči kronični umor i povremena depresija, a ne znate uzrok, pitajte doktora da napravi krvne pretrage na željezo i Von Willebrandovu bolest.

Prehrana i u ovome slučaju može pomoći – treba jesti dovoljno crvenog mesa i zelenog povrća kao što je špinat. Ako ne jedete meso, možete uzeti neke tablete koje nadoknađuju željezo.

 

Jedan od opasnijih uzročnika umora može biti i dijabetes koji nastaje kada se u krvi nalazi previše šećera, odnosno glukoze jer ga tijelo ne može pravilno koristiti. Kod dijabetičara glukoza se u tijelu ne pretvara u energiju, bilo zbog toga što u organizmu nema dovoljno inzulina ili zbog toga što proizvedeni inzulin nije iskorišten na pravilan način.

Nalazima krvi lako se može otkriti razina glukoze u krvi. U svrhu prevencije šećerne bolesti jedite svaka tri sata i izbjegavajte kruh, voćne jogurte, sokove, cigarete i kofein. Umjesto toga, napunite svoj tanjur morskim plodovima, jajima, zelenim povrćem i voćem poput krušaka, grožđa, bresaka i kivija.

 

Štitna žlijezda proizvodi hormon koji kontrolira metabolizam i regulira razinu energije u organizmu. Ako štitnjača ne radi pravilno, odnosno ne proizvodi dovoljno hormona, možete se udebljati, koža i kosa će vam biti suha, možete se osjećati depresivno, a s time povezano i umorno.

 

Provjerite svoju štitnjaču kod endokrinologa i ukoliko se otkrije poremećaj u njezinu radu, dobit ćete hormonske tablete koje će nadoknaditi nedostatak hormona. Pomoći će i prehrana bogata ribom, voćem, povrćem i morske alge, a ukoliko imate problema sa štitnjačom, svakako biste trebali izbjegavati alkohol i cigarete.